Anksioznost
Anksioznost je neugodan osjećaj tjeskobe, brige, napetosti ili straha. Može se javiti u različitim situacijama i na različite načine. Anksioznost ima važnu i korisnu ulogu u ljudskom životu jer je ona način na koji ti tvoje tijelo želi reći da si u mogućoj opasnosti i da se trebaš zaštititi. Upravo zbog toga anksioznost može biti korisna.
Zamisli situaciju u kojoj trebaš polagati neki važan ispit. Anksioznost ti u toj situaciji može pomoći da se na vrijeme pripremiš i dobro naučiš gradivo kako bi bio/la što sigurniji da će ispit dobro proći. S druge strane, anksioznost se nekada aktivira i kada situacija i nije toliko opasna, recimo, kada se nađeš u nekoj situaciji s ljudima koje ne poznaješ baš dobro.
Situacije u kojima se često javlja anksioznost:
- javni nastupi
- ispiti
- odlazak u školu
- upoznavanje novih ljudi
Kako možeš prepoznati anksioznost?
Misli i osjećaji koji je prate:
- strah i briga
- napetost i nemir
- problemi s koncentracijom
- osjećaj da gubiš tlo pod nogama
- misao da ćeš poludjeti
- panika
Tjelesne reakcije:
- ubrzano disanje i rad srca
- glavobolja, vrtoglavica
- drhtanje
- pojačano znojenje
- napetost u mišićima
- umor i pospanost
Kod nekih ljudi javljaju se samo neke od ovih reakcija, a kod nekih se može javiti više njih istovremeno. Također, nekad te reakcije mogu biti više, a nekad manje izražene.
Prirodno je da si nekad u životu doživio/la brojne od ovih reakcija. Svi smo se nekada našli u situacijama koje su nam nove, zastrašujuće ili nepoznate i na ovaj način je tijelo reagiralo.
Kada anksioznost može postati problem?
Ponekad se anksioznost javlja u situacijama u kojima ne postoji stvarna prijetnja ili opasnost. U takvim situacijama važno je razmisliti o tome događaju li se takve situacije često i sprječavaju li te u svakodnevnom funkcioniranju. Primjerice, zamisli da ti novo gradivo iz kemije ne ide i brineš se oko nadolazećeg ispita. Ako odlučiš ne ići u školu, lažeš roditeljima i razredniku te izbjegavaš buduće satove iz kemije, možemo reći da je anksioznost počela ometati tvoje svakodnevno funkcioniranje i izvršavanje zadataka i obaveza. Također, ako anksioznost doživiš u nekoj prijetećoj ili neugodnoj situaciji, ali ona i dalje traje dulje vrijeme nakon što je ta situacija prestala, to je isto znak da nešto trebaš napraviti u vezi toga.
Kako se možeš nositi s anksioznošću?
Postoje različiti načini na koje si možeš pomoći i kontrolirati svoju anksioznost. Nekad će ti načini biti dovoljni i moći ćeš se samostalno umiriti u nekoj situaciji, a nekad će ti za to možda trebati i pomoć stručnjaka, najčešće psihologa. U svakom slučaju, dobre vijesti su da je anksioznost nešto što možeš staviti pod kontrolu.
Kome se možeš obratiti?
- psihologu ili drugom stručnjaku u školi
- liječniku
- roditelju ili drugoj odrasloj osobi od povjerenja
- Hrabrom telefonu
Što ti može pomoći:
- razgovor – obraćanje obitelji, prijateljima, nekome tko te može slušati
- tehnike opuštanja – duboko disanje, zamišljanje neke ugodne situacije
- tjelesna aktivnost – šetnja, trčanje, vježbanje
- preusmjeravanje pažnje – brojanje unatrag od 100 do 1, ispunjavanje bojanke…
- nagrađivanje – svaki put kad se uspješno suočiš s anksioznošću, nagradi se nečime što te veseli (npr. odlazak u kino, šetnja po kvartu, epizoda najdraže serije)
- praćenje vlastitih misli – često ono što mislimo određuje kako se osjećamo; psiholog ti može pomoći kako naučiti kontrolirati brigu i zabrinutost
- edukacija (ovo što upravo radiš :)) - učenje o anksioznosti, razumijevanje znakova i simptoma, učenje kako ih umanjiti
Zapamti!
Anksioznost je prirodna. Ako primijetiš da te sprječava da radiš stvari koje voliš možeš se javiti svom liječniku ili psihologu u školi.
Podijeli