Perfekcionizam
U vremenu u kojem živimo velik je naglasak stavljen na uspjeh. Između zahtjeva za izvrsnim ocjenama kako bi se mogao/la upisati u dobru srednju školu ili željeni fakultet, pritiska roditelja te želje da budeš uspješan/na i u izvannastavnim aktivnostima, može ti se činiti da jednostavno nema mjesta za pogreške.
Pohvalno je biti motiviran i postizati dobre rezultate, no ponekad želja za uspjehom preraste u želju za savršenstvom – postane cilj koji izaziva tjeskobu, a zapravo ga nije moguće ostvariti.
Možda osjećaš toliki pritisak da budeš što bolji/bolja da ti se sve što je manje od “savršenog” čini potpuno bezvrijedno, a čak i mali neuspjeh poput četvorke na testu doživljavaš kao dokaz da zapravo ne vrijediš. Neke osobe su sklonije takvom načinu razmišljanja i ponašanja koji se naziva perfekcionizam.
Što je perfekcionizam?
Perfekcionizam se često smatra vrlinom. Zaista, ako je umjeren, on može biti koristan, može motivirati osobu na uspjeh i “gurati ju” da postavlja visoke ciljeve. Međutim, iste osobine perfekcionista koje nekima pomažu da postignu iznimne rezultate, kod drugih mogu biti izvor stresa i tjeskobe. Perfekcionizam često može navesti osobe da budu izrazito kritične prema sebi, postavljaju ciljeve koji nisu dostižni te teško podnose neuspjeh. Dugoročno, perfekcionizam također može biti povezan s niskim samopouzdanjem, anksioznošću, pa čak i depresijom. Zbog toga razlikujemo tzv. pozitivni (zdravi) i negativni (nezdravi) perfekcionizam.
Perfekcionizam se definira kao težnja za savršenstvom i postavljanjem nedostižnih ciljeva te sklonost kritiziranju vlastitog ponašanja.
-Pozitivni perfekcionizam odnosi se na sklonost osoba da budu usmjerene na uspjeh te da postavljaju visoke, ali dostižne ciljeve. Budući da su osobe s perfekcionističkim crtama ličnosti uglavnom vrlo savjesne i organizirane, navedene osobine pomažu im u uspješnom ispunjavanju njhovih obaveza te postizanju ciljeva i dobrih rezultata. Osobe pozitivnog ili zdravog perfekcionizma dobro se nose s neuspjehom te ga ne smatraju dokazom da ne vrijede.
Kada perfekcionizam može postati problem?
Za razliku od pozitivnog, negativni ili nezdravi perfekcionizam djeluje upravo suprotno tako da može onemogućiti postizanje uspjeha. Osobe nezdravog perfekcionizma u stalnom su strahu da će doživjeti neuspjeh. Stoga si ne dozvoljavaju pogreške jer njih izjednačavaju s neuspjehom, odnosno smatraju da tako gube na vlastitoj vrijednosti.
Osobe koje odlikuje nezdravi perfekcionizam izrazito su samokritične te su za njih tipične određene “pogreške u mišljenju.” Često razmišljaju na način “sve ili ništa”- to jest, smatraju da je njihov uradak potpuno bezvrijedan ako nije učinjen savršeno. Zbog toga su sklone precjenjivati svoje pogreške te umanjivati svoj uspjeh. Primjer koji tinejdžeri često navode je situacija u kojoj dobiju ocjenu 4 iz testa nakon čega se osjećaju kao potpuni promašaj. Isto tako, tinejdžeri s nezdravim perfekcionizmom vjeruju da drugi postižu uspjeh bez puno muke i truda, a u isto vrijeme im se čini da su oni stalno pod stresom, da se jako trude, a da rezultati nisu dovoljno dobri.
Kako prepoznati nezdravi perfekcionizam?
Je li ti često teško dovršiti školske zadatke jer ti se čini da nikad nisu dovoljno dobro napravljeni?
Izbjegavaš li određene situacije zbog straha da ćeš pogriješiti?
Brineš li često da nećeš ispuniti očekivanja drugih ljudi?
Izbjegavaš li pokušati nove stvari i aktivnosti zbog straha da nećeš u njima biti uspješan/na?
Ako se prepoznaješ u nekim od ovih pitanja, moguće je da te muči nezdravi perfekcionizam.
Što možeš učiniti?
- Pokušaj odvojiti zadatak i (ne)uspjeh u njemu od svoje vrijednosti kao osobe. Prirodno je ponekad doživjeti neuspjeh, no važno je zapamtiti da on ne definira koliko vrijediš – puno si više od svojih uspjeha i neuspjeha.
- Pokušaj si postavljati umjereno teške, dostižne ciljeve. Dobro je da nisu prelagani kako bi te potaknuli na ulaganje truda, no isto tako ne trebaju biti preteški kako bi povećao/la vjerojatnost da ćeš ih uspjeti postići.
- Pokušaj pronaći zadovoljstvo i u obavljanju postavljenog zadatka, a ne samo u njegovom ishodu.
- Pokušaj ponekad dati manje od 100% od sebe - na primjer, ako nikako ne možeš završiti zadatak jer ti se čini da rezultat nije dovoljno dobar, pokušaj ga jednom predati kad si malo manje zadovoljan/na učinjenim. Možda će ti u početku ovo izazvati osjećaj tjeskobe, ali s vremenom će ti pokazati da se ništa strašno neće dogoditi ako nisi savršen/a.
Zapamti!
Određena zabrinutost vezana uz postizanje uspjeha je prirodna i očekivana. Međutim, ako primijetiš da izbjegavaš situacije zbog straha od neuspjeha, teško se nosiš s pogreškama ili osjećaš da tvoj uradak u zadacima nikad nije dovoljno dobar, možeš se obratiti svom psihologu u školi, roditelju ili nekoj drugoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja.
Ako te muče brige vezane uz perfekcionizam ili kod sebe primijetiš neke od znakova nezdravog perfekcionizma, možeš nas nazvati na besplatnu i anonimnu liniju na broj 116 111 radnim danom između 9 i 15 sati javiti nam se na chat radnim danom između 15 i 19 sati, ili nam poslati e-mail na savjet@hrabritelefon.hr. Tu smo za tebe.
Podijeli