Uznemirenost i zabrinutost

Trema prije nastupa, iščekivanje ocjene iz mature, čekanje liječničkih nalaza, noćenje kod prijatelja, bolest kućnog ljubimca – samo su neke od situacija u kojima se možemo osjećati uznemireno.

Uobičajeno je da se u nekim nepoznatim, opasnim ili stresnim situacijama osjećaš uznemireno ili zabrinuto. Ponekad nam osjećaj zabrinutosti može pomoći da prepoznamo što nam je u životu važno. Također, zabrinutost u našem tijelu potiče različite promjene kako bismo mogli što bolje reagirati na određenu situaciju. Primjerice, ponekad nas zabrinutost oko ispita pomože potaknuti da više učimo. Zabrinutost za vlastito zdravlje motivira nas da potražimo pomoć.

Naše tijelo poduzima sve kako bi se lakše suočilo s nekom opasnom ili stresnom situacijom.  Kao i kod ljutnje, hormon adrenalin priprema naše tijelu na brzu reakciju napada ili bijega (na engleskom: „fight – flight“ reakcija).

Kako bi naše tijelo dobilo više energije, ubrzava se disanje i kucanje srca; osjećamo napetost u mišićima. Nekima se čini da jedino o čemu mogu razmišljati je razlog zbog kojeg su zabrinuti, a neki imaju dojam da im je mozak prazan i teško im se na bilo što skoncentrirati. Neki od znakova straha su i pojačano znojenje, suha usta, bljedilo u licu ili osjećaj zamrznutosti.  

Zabrinutost postane problem kada počne upravljati nama, a ne mi njome. Stalni osjećaj uznemirenosti naziva se još i anksioznost. U takvim je situacijama važno potražiti pomoć.

Uvijek se možeš javiti Hrabrom telefonu na naš besplatan i anoniman broj 116 111 i podijeliti s nama svoje misli i osjećaje. Savjetovatelji na Hrabrom telefonu će te saslušati i s tobom smisliti što možeš učiniti kada se osjećaš uznemireno ili zabrinuto. A ako ti je lakše pisati, možeš nam i poslati e-mail ili se javiti na chat.